Ki sa ou ta dwe konnen sou ap grandi Bush la Redbud lès

Si ou te janm wè yon pye bwa ki kouvri ak bèl florans woz (men se pa fèy) nan sezon fredi, ou chans rankontre lès ti touf bwa ​​a redbud. Li se youn nan pyebwa yo an premye flè chak ane.

Espès yo gen tandans gen yon validity kout (an mwayèn jiska 20 ane) paske nan maladi, atak ensèk nuizib, ak lòt faktè nan anviwònman an. Malgre sa a dezavantaj, anpil moun jwenn ke bote nan pyebwa sa a bay fè li byen vo plante.

Avèk konsèy ki swiv yo, aprann kijan pou pran swen redbud lès la ak sou istwa ti pyebwa a tou.

Latin non

Non syantifik la pou pyebwa sa a se Cercis kanadansis . Li pataje yon plas nan fanmi an Fabaceae (pwa) ak lòt espès tankou pyebwa kafe Kentucky, wattles ( Acacia spp.), Pye bwa soufle ( Albizia julibrissin ) ak Wisteria ( Wisteria Sinensis ).

Lès redbud se non an komen estanda pou genus la. Li ka refere yo kòm tou senpleman "redbud," men gen lòt espès ki itilize sa a non. Gen kèk tou rele li Jida pye bwa, menm si sa a se pi jistis aplike nan Cercis siliquastrum . Non an te soti nan yon lejand ki deklare ke Jida Iskariot te pandye tèt li ak sa a ki kalite pyebwa apre trayi Jezi Kris la.

Prefere USDA rusticité zon

Jardinage konsilte kat zòn kouraj yo pou aprann ki kote ki pi apwopriye pou plant yo. Rosebud lès la, pou egzanp, ka grandi avèk siksè nan Zòn 4 a 9.

Li orijinal soti nan Midwestern ak lès Etazini.

Size & fòm nan Redbud lès la

Pye bwa sa a rive nan 20 a 30 pous wotè ak 20 a 35 pous lajè. Li fòme nan yon fòm vaz ak se tendans fòme kalson miltip.

Ekspozisyon

Si ou gen yon sit nan tèt ou ki vin solèy plen oswa kèk lonbraj, redbud lès la ap grandi byen.

Ou jwenn potansyèl la flè pi gwo si ou gen solèy plen.

Fèy yo nan ti touf bwa ​​a gen kè ki gen fòm (cordate) epi yo apeprè 3 a 5 pous atravè. Yo vèt pou pifò nan sezon an ap grandi, manyak nan yon jòn-vèt nan sezon otòn la. Kòm mansyone anba a, 'Forest Pansy' gen fèy koulè wouj violèt.

Flè yo pwa-renmen fè li evidan ke plant sa a se yon manm nan fanmi an Fabaceae. Flè yo parèt nan sezon livè an reta oswa bonè prentan, menm anvan ti boujon yo fèy kòmanse unfurling. Pifò varyete yo woz, menm si gen kèk ki pwodwi flè blan.

Fwi a tou tankou sa yo ki nan fanmi li yo. Florè yo bay fason gous vèt plen ak grenn nwa. Kòm ete a ale sou, gous yo vire mawon epi sèk deyò.

Konsèy konsepsyon

Rosebud la te panse yo dwe yon sechrès toleran pyebwa apre yon peryòd kreyasyon apwopriye nan youn a de zan.

Si ou prefere flè blan, gade pou "Alba a", "Royal Blan" ak "Tinen Blan" varyete. "Silver Cloud" karakteristik fèy fèy nan tout koulè vèt ak krèm. "Forest Pansy" gen fèy rich fèy koulè wouj violèt . "Flanm" gen flè doub. "Transmèt" se yon varyete kriye.

Si ou renmen papiyon, redbud lès la pral pote yo nan jaden ou. Ou kapab tou itilize li nan atire kolibri .

Sa a se yon pye bwa bon nan plante si ou gen yon pyebwa zanmann nwa nan jaden ou tou. Li ka tolere nati a alelopati nan pye bwa a epi yo pral tolere toksin nan jullon pi bon pase anpil plant yo.

Ap grandi Konsèy

Redbud nan lès montre kwasans lan pi byen nan sit imid. Li pa renmen pye mouye, menm si, se konsa apwopriye drenaj se esansyèl.

Tou de sòl asid ak alkalin ap tolere. Li kapab tou travay si ou gen tè ​​ajil, men ou pral definitivman bezwen asire w ke li odtoki.

Antretyen / koupe

Koupe sa a ti touf bwa ​​nan sezon fredi anvan éklèrè kòmanse. Kòmanse lè jèn yo kreye yon estrikti fò ak kontwòl kalson miltip si ou vle.

Menm jan ak espès Fabaceae anpil, pyebwa sa a ka netwaye nitwojèn nan lè a nan yon pwosesis rele fixation nitwojèn. Sòf si sentòm ak tès montre otreman, ou pa ta dwe bezwen fekonde li.

Vèmin ak maladi nan Redbud lès la

Rosebud la ka devlope maladi sa yo:

Flè a tou atire sa yo ensèk nuizib:

Ou ka pran etap sa yo pou anpeche sa yo ensèk nuizib soti nan antre nan jaden ou, tankou baryè pou kenbe gwo ak ti bèt soti ak repèlan ensèk natirèl yo kenbe kreyatè lwen.

Rosebud la ka mande swen, men bote a li ajoute nan jaden ou fè sa a ti pyebwa vo tan ou ak atansyon.